Psihički i fizički odmor od radnih zadataka i radne okoline je pravo svakog radnika, ali i obaveza poslodavca. Svrha godišnjeg odmora je da radnik “napuni baterije” kako bi pri povratku na posao bio što produktivniji i motiviraniji za nastavak rada. U nastavku donosimo odgovore na najvažnija pitanja o vašim pravima na zasluženi odmor.
Godišnji odmor
S obzirom na to da su godišnji odmor, plaćeni i neplaćeni dopust pravo, ali i obaveza, postoji zakonski okvir koji ih temeljito razrađuje.
Kako su regulirana prava na godišnji odmor?
Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava svakog radnika koje je utvrđeno Ustavom Republike Hrvatske. Na temelju ustavnih odredbi pravo na godišnji odmor regulirano je Zakonom o radu, a unutar pojedine institucije ili tvrtke pravo je uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Zakonske odredbe propisuju sljedeće:
- pravo na godišnji odmor
- minimalno trajanje godišnjeg odmora
- pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
- utvrđivanje godišnjeg odmora
- ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor
- naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
- naknada za neiskorišteni godišnji odmor
- korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
- prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
- raspored korištenja godišnjeg odmora.
Kako izračunati raspoloživ broj dana godišnjeg odmora?
Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora u kalendarskoj godini. Maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja ima pravo na godišnji u trajanju od najmanje pet tjedana. Raspoloživ broj dana godišnjeg odmora ovisi o tjednom rasporedu radnog vremena:
- ako je radno vrijeme radnika najmanje pet radnih dana tjedno (od ponedjeljka do petka), godišnji odmor traje najmanje 20 dana
- ako radno vrijeme radnika uključuje subote, godišnji odmor traje najmanje 24 dana
- dodatni broj dana godišnjeg odmora se propisuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu
- najdulje trajanje godišnjeg odmora nije propisano.
Treba napomenuti da se blagdani i neradni dani, dani privremene nesposobnosti za rad i plaćeni dopust ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora. Iznimka su slučajevi u kojima radnik koji je po rasporedu trebao raditi na neradni dan ili blagdan na svoj zahtjev koristi dan godišnjeg odmora.
Može li se godišnji odmor prenositi u sljedeću godinu?
Radnik koji želi iskoristiti svoj godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo iskoristiti minimalno dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac ne dogovore drugačije. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora se može prenijeti u sljedeću godinu, no mora biti u cijelosti iskorišten najkasnije do 30. lipnja. Ipak, i u ovom slučaju postoje iznimke ako je radniku prekinut godišnji odmor ili ga nije koristio u kalendarskoj godini zbog:
- bolesti
- korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust
- korištenja prava na dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Tada radnik može iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora nakon povratka na rad, najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Tko sve ima pravo na godišnji odmor?
Postoji pravo na puni godišnji odmor i pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
Puni godišnji odmor
Pravo na puni godišnji odmor stječe radnik:
- koji kod istog poslodavca radi cijelu kalendarsku godinu
- koji se prvi put zapošljava i ima više od šest mjeseci kontinuiranog rada u tekućoj godini kod tog poslodavca
- koji ima prekid rada između dva radna odnosa koji je dulji od osam dana, ali nakon šest mjeseci neprekinutog rada kod poslodavca.
Razmjerni godišnji odmor
Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora stječe radnik:
- koji u određenoj kalendarskoj godini nema prekid između dva radna odnosa ili je prekid kraći od osam dana
- koji u određenoj kalendarskoj godini ima prekid dulji od osam dana, ali ne ispunjava uvjet od šest mjeseci neprekinutog radnog odnosa u jednoj kalendarskoj godini
- kojem prestaje radni odnos.
Razmjeran dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od 1/12 od punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca.
Za koje osobe vrijede posebna prava na godišnji odmor?
Posebna prava na godišnji odmor vrijede za:
- osobe s invaliditetom koje imaju pravo na minimalno pet tjedana plaćenog godišnjeg odmora, što je uređeno Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
- zaposlene maloljetnike koji imaju pravo na minimalno pet tjedana godišnjeg odmora
- radnike čije je zdravlje i sigurnost ugroženo bez obzira na sve mjere zaštite koji imaju pravo na minimalno pet tjedana godišnjeg odmora.
Postoji li naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora?
Naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora može se isplatiti jedino u slučaju prestanka ugovora o radu. To obuhvaća sve oblike raskida radnog odnosa:
- sporazumni otkaz
- poslovni ili osobno uvjetovani otkaz
- izvanredni otkaz
- redovni otkaz.
Visina naknade za neiskorištene dane utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili se obračunava kao prosjek plaća isplaćenih u posljednja tri mjeseca. U plaću se uračunava:
- redovna plaća
- dodaci na plaću
- dodatak za otežane uvjete rada
- stimulacija na plaću.
Regres za godišnji odmor
Kada se radi o naknadi za korištenje godišnjeg odmora poznatoj kao regres, ne postoji zakonska odredba. Regres se utvrđuje:
- ugovorom o radu
- pravilnikom o radu
- kolektivnim ugovorom.
U slučaju da to pravo nigdje nije propisano, tada ga radnik može ostvariti na temelju volje poslodavca.
Iznos regresa
Poreznim propisima se određuje kolika svota se može isplatiti za regres, a da poslodavac nije obavezan obračunati te platiti porez i doprinos za regres. Riječ je o neoporezivom iznosu koji sveukupno ne može biti veći od 663,62 eura godišnje što uključuje sve prigodne nagrade (regres, božićnica, uskrsnica) za tekuće razdoblje. Ako su primici po ovoj osnovi veći od navedenog iznosa onda se oporezuju kao plaća.
Kako iskoristiti godišnji odmor usred prestanka radnog odnosa?
Godišnji odmor uslijed prestanka radnog odnosa se može iskoristiti za vrijeme trajanja otkaznog roka s time da:
- godišnji odmor ne utječe na trajanje otkaznog roka
- ukoliko otkazni rok istekne za vrijeme trajanja godišnjeg odmora, onda poslodavac mora radniku isplatiti naknadu za preostale dane godišnjeg odmora odnosno naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Nadalje, Zakonom o radu se propisuje da radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Također, prema Zakonu nije moguće prenijeti godišnji odmor u slučaju promjene poslodavca, već je poslodavac dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora.
Koja je razlika između plaćenog dopusta i godišnjeg odmora?
Plaćeni dopust je pravo na oslobođenje od obaveze rada uz naknadu plaće:
- u slučajevima važnih osobnih potreba
- u trajanju od maksimalno sedam dana u kalendarskoj godini, osim ako kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu i pravilnikom o radu nije drugačije uređeno.
Plaćeni dopust
Dakle, prema članku 86. Zakona o radu, radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće, a vrijeme provedeno na plaćenom dopustu se smatra vremenom provedenom na radu.
Kako se ostvaruju prava na plaćeni dopust?
Plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje, a prema Zakonu je to pravo ustanovljeno u tri svrhe:
- za određene važne potrebe radnika (ukupno sedam radnih dana)
- za obrazovanje ili stručno osposobljavanje (broj dana se određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca)
- po osnovi darivanja krvi (jedan plaćeni slobodan dan).
Plaćeni dopust – razlozi
Radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust na temelju sljedećih razloga:
- u slučaju sklapanja braka
- u slučaju rođenja djeteta
- u slučaju teže bolesti ili smrti užeg člana obitelji
- za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja
- za potrebe sindikalnog rada ili radničkog vijeća
- po osnovi darivanja krvi.
Prema Zakonu, selidba nije uvrštena u razloge zbog kojih se može ostvariti pravo na plaćeni dopust, no to ne sprečava poslodavca da radniku prizna to pravo, ali ga ne obavezuje.
Zahtjev za plaćeni dopust – primjer
Ne postoji jedinstven zahtjev za plaćeni dopust jer svaki poslodavac ima svoj obrazac, ali pravilo je da se zahtjev predaje odjelu/službi za kadrovske poslove. Primjer sadržaja zahtjeva za plaćeni dopust proučite u nastavku.
PREDMET: Zahtjev za korištenje plaćenog dopusta
Molim da mi se odobri korištenje plaćenog dopusta u razdoblju od __________ do __________ radi ____________________________________________________________.
OBRAZLOŽENJE: _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Ime i prezime, potpis
Neplaćeni dopust
Prema Zakonu o radu, neplaćeni je dopust mogućnost da poslodavac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust u kojem prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Dakle, ovdje se ne radi o pravu radnika kao u slučaju plaćenog dopusta osim kada se koristi pravo iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama o kojima smo ranije pisali na našem portalu.
Kako iskoristiti neplaćeni dopust?
Za korištenje neplaćenog dopusta nisu propisani razlozi, no zahtjev poslodavcu trebali biste predati u pisanom obliku. Ako vam poslodavac odobri zahtjev za neplaćeni dopust potrebno je:
- utvrditi početak i završetak trajanja neplaćenog dopusta
- definirati status neplaćenog dopusta (s odjavom ili bez odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja)
- utvrditi obvezu vraćanja na rad nakon isteka trajanja neplaćenog dopusta.
Koliko može trajati neplaćeni dopust?
Minimalno ili maksimalno trajanje neplaćenog dopusta također nije propisano odredbama Zakona o radu, no kao radnik ste se dužni vratiti na posao dan nakon isteka neplaćenog dopusta koji ste dogovorili s poslodavcem.
Pravo na godišnji odmor poslodavac ne može ograničavati niti uskraćivati, a radnik ga se ne može odreći. U slučaju da poslodavac ne omogući radniku korištenje godišnjeg odmora pod uvjetima koji su propisani Zakonom, to se smatra teškim prekršajem, za što su određene visoke novčane kazne.
