27.07.2021.

Endometrioza - Kako je prepoznati i sve o liječenju

Gotovo 90 milijuna žena u svijetu se bori s endometriozom. Saznajte sve ovom problemu te svim načinima liječenja.

Endometrioza je kronična upalna bolest ženskih reproduktivnih organa koja je vrlo složena i uzrokovana prisustvom endometrija (unutarnja sluznica maternice) na „neprirodnim” mjestima u zdjelištu. Potvrda dijagnoze čeka se relativno dugo, praćenjem simptoma i određenih ultrazvučnih te nekih biokemijskih pokazatelja uz neizostavne ginekološke preglede. U dijagnozi se ponekad služimo i magnetskom rezonancom (MR/MRI). Za sigurnu potvrdu dijagnoze najčešće je potreban operacijski zahvat (uglavnom je dovoljna laparoskopija). Pojavnost bolesti kod žena je 5-10 % i najčešća je u generativnoj (reprodukcijskoj) dobi, s najvećom učestalošću oko četrdesete godine života. U tekstu ćemo pokušati na razumljiv način objasniti ono najosnovnije što se zbiva, zbog čega se javljaju pojedini simptomi, ali i moguće načine liječenja.

Što je endometrioza?

Maternica je organ koji je građen od više slojeva. Žljezdani sloj koji oblaže unutrašnjost, tj. šupljinu maternice naziva se endometrij. Taj se sloj ljušti tijekom menstruacijskog krvarenja zbog hormonalnih promjena u menstruacijskom ciklusu i izlazi van kroz vrat maternice i rodnicu.

Ako se te stanice endometrija nađu i razviju na nekim drugim, njima neprirodnim mjestima (izvan tijela maternice), razlikujemo tri najčešća tipa endometrioze:

  • endometriom – ako se stanice endometrija nalaze na jajniku
  • površinska endometrioza zdjelične potrbušnice (peritoneuma) – ako su stanice endometrija raspršene po zdjeličnom dijelu potrbušnice i šire se po površini okolnih organa (površini maternice, jajovoda, površini crijeva, mokraćnog mjehura ) ili svezama kojima se ti organi pridržavaju u zdjelici
  • duboka infiltrirajuća endometrioza koja prodire (infiltrira) u stijenku okolnih organa i sveza.

Adenomioza – je naziv za bolest kod koje se stanice endometrija nalaze u mišićnom sloju maternice, dakle u maternici, ali ne u „pravom” sloju.

Stanice endometrija, iako se ne nalaze na „prirodnom” mjestu, ponašaju se jednako kao i stanice unutar šupljine maternice i ovisne su o hormonima jajnika koji se proizvode u menstrualnom ciklusu. Tijekom hormonalnih promjena u menstruacijskom ciklusu te stanice žive, umnažaju se i odumiru kao i one u šupljini maternice. Tijekom svog „života” te stanice otpuštaju i određene kemijske upalne spojeve u okolinu u kojoj se nalaze, a koji im omogućuju širenje u okolne organe i razvoj tipičnih simptoma i problema koje donosi endometrioza-bolnost te razvoj priraslica, neplodnost…

Uzroci i simptomi endometrioze

Postoji više teorija o uzrocima nastanka endometrioze.

  • Tijekom razvoja ženskih spolnih organa dio stanica endometrija je zaostao na neprirodnim mjestima.
  • Tijekom menstrualnog ciklusa dio stanica endometrija je stigao jajovodima u unutrašnjost trbuha i ondje se usadio.

  • Krvnim i žilama limfe dio stanica endometrija može „otputovati” na udaljena mjesta izvan zdjelišta.
  • Tijekom operacijskih zahvata (npr. carski rez, operacije u zdjelištu) mogu se prenijeti postojeće stanice endometrioze u područje operacijskog ožiljka.
  • Tijekom razvoja dio tzv. embrionalnih stanica potrbušnice može se razviti u smjeru stanica endometrija.
  • Učestalost endometrioze kod žena veća je u područjima koja su onečišćena kemijskim spojevima dioksinima – nalaze se u namirnicama životinjskog porijekla – mlijeko i mliječni proizvodi, riba, crveno meso, a njihovo nakupljanje nastaje tijekom prehrane ili pri spaljivanju otpada drveta, papira te kod šumskih požara kada dolazi do udisanja štetnih supstanci.
  • Kod žena s oslabljenim imunološkim sustavom pojavnost endometrioze također je nešto veća jer je smanjen imunološki odgovor organizma na stanice endometrija koje nisu na svom „prirodnom” mjestu.

Simptomi endometrioze uzrokovani su posljedicama te mjestom razvoja bolesti – stvaranje priraslica, prodor prema okolnim organima (mokraćni mjehur, crijeva, živci i sveze), smanjenje pokretnosti unutarnjih spolnih organa (jajovoda, maternice, jajnika):

  • ovisno o stupnju proširenosti bolesti mogu biti različite jačine
  • bolne menstruacije (dismenoreja)
  • bolnost u donjem dijelu trbuha – često nevezana za fazu menstrualnog ciklusa
  • bolni spolni odnosi (dispareunija)
  • bolne ovulacije
  • bolnost prilikom pražnjenja stolice (dishezija)
  • nepravilne ili obilnije menstruacije
  • napuhnutost trbuha – kod izraženijih priraslica koje ometaju normalno gibanje a time i rad crijeva i dovode do neredovitih stolica i napuhivanja crijeva
  • krv u stolici ili mokraći tijekom menstruiranja – znak su prodora stanica endometrioze u debelo crijevo ili mokraćni mjehur
  • neplodnost (infertilitet) – priraslicama blokirani jajovodi, veći endometriomi koji oštećuju tkivo jajnika
  • mučnine i glavobolje.

Endometrioza jajnika (endometriom)

  • pojavnost 30-40 % kod žena koje imaju endometriozu, u 25 % slučajeva se nalazi na oba jajnika
  • cista jajnika ispunjena čokoladnim sadržajem

Endometrioza crijeva

endometrioza crijeva

  • uglavnom kod težih oblika raširenosti bolesti
  • zahvaća površinu crijeva, a najčešće završne dijelove debelog crijeva koji su bliže maternici i jajnicima
  • glavni simptomi, napuhnutost i bolovi u trbuhu, nastaju zbog razvoja opsežnih priraslica koje otežavaju normalno gibanje crijeva.

Kako se dijagnosticira endometrioza?

Dijagnoza endometrioze postavlja se relativno kasno, ponekad i nakon nekoliko mjeseci ili godina. Žene se javljaju zbog prije navedenih simptoma i ako se nađu, npr. endometriomi (endometrioza jajnika), dijagnoza je brža u tom slučaju nego u slučaju kada je prisutna samo na potrbušnici dna zdjelišta i u početnoj fazi.

Postupak dijagnoze:

  • ispitivanje pacijentica o simptomima i ginekološki pregled
  • CA 125 – tumorski marker iz krvi, obično zna biti povišen od 35 do 90 jedinica, međutim nije specifičan samo za endometriozu; povišen je tijekom menstruiranja te u drugim upalnim stanjima
  • UZV – ginekološki ultrazvuk sondom kroz rodnicu (transvaginalni UZV) zlatni je standard kojim se lako može postaviti sumnja na endometriozu jajnika kada pokazuje ciste gušćeg sadržaja kao i endometriotične promjene u mišiću maternice (adenomioza)
  • magnetska rezonanca (MR) zdjelišta – kod težih i opsežnijih promjena mogu se prikazati i priraslice
  • kolonoskopija i cistoskopija – pregled debelog crijeva i mokraćnog mjehura kamerom kojom se ulazi u navedene organe
  • dijagnostička laparoskopija – jedina sigurna metoda, često i terapijska jer se odmah i odstranjuju promjene koje patolog dobije na analizu radi definitivne potvrde dijagnoze.

Liječenje endometrioze i nuspojave lijekova

Liječenje endometrioze ovisi o stupnju razvijenosti bolesti. Najčešće se uvode kontraceptivi kod lakšeg oblika, dok se u težim oblicima koristi kombinacija više pristupa liječenja. Postoji široka paleta lijekova koji se koriste u liječenju simptoma endometrioze, a spomenut ćemo najčešće.

Oralna hormonska kontracepcija (OHK) – kombinirana oralna kontracepcija (KOK)

  • niskodozažni kontraceptivi s estrogenom i progestinima (gestagenima)
  • stanice endometrija su ovisne o hormonima jajnika (estrogenu i progesteronu) koji se u normalnom menstruacijskom ciklusu izlučuju u većim količinama nego što ih ima u kontraceptivnim tabletama te se s takvom manjom „hormonalnom prehranom” endometriotičnih promjena usporava razvoj bolesti jer jajnik prestaje lučiti svoje hormone
  • učinak: smanjenje bolnih spolnih odnosa (dispareunija), smanjenje boli u zdjelici, usporava se rast endometrioma
  • često u primjeni i nakon operacijskih zahvata endometrioze. Za razliku od drugih lijekova može se primjenjivati dugotrajnije.
  • nuspojave – anksioznost (tjeskoba), mučnine, glavobolje, pad spolne želje (libida), tromboze (pojačana sklonost stvaranju ugrušaka), smanjena vlažnost rodnice, češće upale rodnice…

Progestini (gestageni)

  • dienogest, medroksiprogesteron acetat (MPA), nortisteronacetat, ciproteron acetat
  • mogu biti tablete, injekcije, potkožni usadci (implantati), hormonski unutarmaternični uložak (spirala) – visoka učinkovitost
  • nuspojave – glavobolje, tjeskoba i depresija, bolnost dojki, neredovita krvarenja, povećanje tjelesne mase, poremećaj sustava zgrušavanja, nakupljanje tekućine u tkivima (edemi)…

Danazol

– iz skupine androgena (hormon sintetiziran iz testosterona muškog spolnog hormona), uzrokuje lažnu menopauzu i dovodi do smanjenja  (regresije) endometrioze

  • vrlo učinkoviti kod smanjenja boli u zdjelištu
  • nuspojave – pojačana dlakavost, povećanje tjelesne mase, akne, oštećenje funkcije jetre – rijetko u upotrebi.

Agonisti GnRH

 – djeluju na gašenje osovine mozak-jajnici i dovode do potpunog prestanka proizvodnje hormona jajnika (goserelin, buserelin, leurolid…)

  • dobra učinkovitost na menstrualnu bol (dismenoreju), zdjeličnu bol povezanu s endometriozom
  • nuspojave – razrjeđenje koštanog tkiva (osteopenija), suhoća rodnice, valovi vrućine, poremećaj masnoća u krvi – ne koriste se duže od šest mjeseci.

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) i inhibitori ciklooksigenaze

  • ibuprofen, ketoprofen, indometacin, diklofenak – smanjuju „upalne” simptome endometrioze
  • učinak i do 80 %; djeluju na smanjenje boli u zdjelištu ili kod menstruiranja (dismenoreja)
  • nuspojave – čir na dvanaesniku (početni dio tankog crijeva) ili želudcu, mučnina, povraćanje, oštećenje bubrežne funkcije.

Prirodni lijekovi za endometriozu

  • konopljika i vrkuta – pravilna regulacija hormonskih poremećaja čime se sprječava razvoj endometrioze
  • ekstrakt iz sjemenki grožđa (OPC) – antioksidans koji smanjuje „upalno” širenje endometrioze
  • mačja kandža – ekstrakt tropske biljke
  • dijeta za endometriozuizbjegavanje mliječnih proizvoda, masnih sireva, konzerviranog povrća, rafiniranih žitarica (peciva, lisnato tijesto…), mesnih prerađevina (kobasice, salame, paštete), gaziranih napitaka, soli, vina…
  • pojačana tjelesna aktivnost – pogotovo kod prekomjerne tjelesne težine

Kada je potrebna operacija?

Kod težih oblika endometrioze sa značajnije izraženim simptomima koji se ne ublažavaju drugim oblicima liječenja ili u postupcima potpomognute oplodnje potrebno je pristupiti operacijskom liječenju bolesti.

Uklanjanje endometrioze

  • endometriotične ciste jajnika (endometriomi) – kada su veličine 4 cm i veći, kada ometaju normalnu funkciju jajnika ili su uzrok boli u zdjelištu
  • priraslice uzrokovane širenjem endometrioze – kada dovode do izraženijih simptoma boli u zdjelištu, otežanog rada crijeva, otežane funkcija jajovoda i nemogućnosti zanošenja (sterilitet) ili ako ne dolazi do ublažavanja simptoma primjenom prije navedene terapije
  • najčešće laparoskopija – dijagnostičko-terapijski postupak; uvid u stupanj raširenosti endometrioze, uklanjanje endometriotičnih cisti jajnika, „spaljivanje” (elektrokauterizacija) endometriotičnih otočića po potrbušnici zdjelišta, razrješavanje priraslica u trbuhu, ispitivanje prohodnosti jajovoda (kromopertubacija, „propuhivanje”)…

Histerektomija (odstranjivanje maternice)

  • rijetko potrebna
  • samo kod teških i uznapredovalih slučajeva endometrioze s izuzetno jakim simptomima koji nisu reagirali na prije navedenu terapiju
  • češća u perimenopauzi (dob žene blizu menopauze), nakon 40. godine ako je završena reprodukcija.

Zaključak

Endometrioza je kronična bolest žena reproduktivne dobi sa simptomima zdjelične boli, bolnim menstruacijama (dismenorejom), bolnim spolnim odnosima (dispareunijom) i smanjenom plodnosti. Dijagnoza se često kasno postavlja zbog nespecifičnih simptoma, terapija je dugotrajna i često kombinirana s više lijekova i/ili operacijskim zahvatom. Relativno često dolazi do ponovnog pojavljivanja simptoma. No, raznolikim pristupom uspješno se umanjuju simptomi bolesti, smanjuje bolnost, a time dolazi i do poboljšanja kvalitete života. Novija istraživanja bazirana su na pronalasku učinkovitijih lijekova kojima bi se što bolje riješila ova kompleksna bolest žena.

Članak napisao:

Duško Pall

dr.med. diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006-2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. g. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima . Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci