Alergija na sunce - kako zaštititi sebe i djecu?

Koža štiti organizam od štetnih vanjskih utjecaja pa tako i od oštećenja koja nastaju zbog nekontroliranog djelovanja sunčevog zračenja. Ako se koža trenutno izloži većoj dozi sunčevog zračenja nastat će sunčane opekline. Doza UV-B zraka koja je potrebna da izazove sunčane opekline ovisi o tipu kože, tako da će osobe svjetlijeg tipa kože brže dobiti opekline od sunca. Dugotrajno, nekontrolirano izlaganje suncu može izazvati karcinome kože, maligni melanom i prijevremeno starenje kože. No sunce i u manjoj dozi u osjetljivih osoba može dovesti do osipa i promjena tipa crvenila, mjehurića, urtika, svrbeža i pečenja i tada govorimo o preosjetljivosti ili alergiji na sunce. 

Alergija na sunce

Stvarne alergijske reakcije na sunce su rijetke, češće se javljaju reakcije preosjetljivosti na sunce koje se nazivaju fotodermatoze ili promjene na koži izazvane svjetlom, a razlikujemo: 

• primarne fotodermatoze (oštećenje kože je nastalo samo djelovanjem sunčevog UV svjetla)
• sekundarne fotodermatoze (uz sunčevo svjetlo potreban je senzibilizator na primjer, lijek, krema, parfem ili kontakt kože s biljkom)

Alergije na sunce najčešće se javljaju već kod prvog izlaganja suncu što je obično u proljeće ili početkom ljeta. Alergije na sunce su obično češće u žena i osoba svijetlog tipa kože. Za alergije na sunce odgovorno je sunčevo UV-A zračenje i vidljivo sunčevo zračenje. Budući da UV-A zrake prolaze kroz prozorsko staklo do alergije na sunce može doći i primjerice kada se vozimo u automobilu.

Uzroci alergije na sunce

• genetika – nasljedna sklonost
• uzimanje određenih lijekova i izlaganje suncu (na primjer, tetraciklinska skupina antibiotika, kemoterapija, neki antihistaminici, neki antihipertenzivi i slično)
• uporaba određene kozmetike, parfema i izlaganje suncu 
• kontakt s određenim biljkama (koje u svome sastavu imaju furokumarine) i izlaganje suncu
• autoimune bolesti (na primjer, sistemski lupus eritematodes)

Vrste alergija na sunce

1. Solarna urtikarija (urticaria solaris) – akutna alergijska reakcija koja nastaje nakon izlaganja sunčevim zrakama ili umjetnom svjetlu. Ubrzo nakon izlaganja na koži se javljaju izdignute crvene ili ružičaste fleke koje zovemo urtike (poput dodira koprive) uz jaki svrbež i pečenje kože.
2. Polimorfna svjetlosna erupcija (polymorphous light eruption) – najčešća je fotodermatoza, nepoznatog uzroka. Obično se pojavljuje u proljeće ili rano ljeto odnosno s prvim jačim izlaganjem suncu. Promjene tipa čvorića, mjehurića, crvenila pojavljuju se na koži lica, uški, vratu, dekolteu i hrptovima šaka. Obično se smire kroz nekoliko dana, ali ponovo ponavljaju sljedećih godina kod prvog izlaganja suncu.
3. Fotokontaktni dermatitis – skupina je upalnih bolesti kože koje nastaju nakon kontakta svjetla i određene tvari koju zovemo fotosenzibilizator. Na mjestu kontakta fotosenzibilizatora i kože javlja se crvenilo, mjehurići uz zaostajanje postupalnih hiperpigmentacija. Fotosenzibilizator može u kožu doći direktnim kontaktom (na primjer, biljka, parfem) ili sistemski (na primjer, lijek). 
   1. Iritativni fotokontaktni dermatitis – reakcija nastaje bez sudjelovanja imunoloških mehanizama (na primjer, Beroloque dermatitis – nakon primjene fototoksičnih tvari u kozmetičkim sredstvima; fitofotodermatitis – nakon kontakta kože s određenim biljkama)
   2. Alergijski fotokontaktni dermatitis – reakcije koje nastaju uz sudjelovanje imunoloških mehanizama.
4. Mallorca akne (Acnae aestivalis) – varijanta akne koje nastaju pod djelovanjem sunca.
5. Metaboličke fotodermatoze – skupina bolesti koje nastaju zbog fotosenzibilizacije na produkte metabolizma. Primjer metaboločke fotodermatoze je pelagra, je bolest koja nastaje zbog nedostatka vitamina B3 (niacina). Crvenilo uz ljuštenje kože se javlja obično u kasno proljeće ili početkom ljeta nakon izlaganja suncu. Pelagra je poznata pod nazivom 4D bolest (Dermatitis, Dijareja ili proljev, Demencija i Death ili smrt). Svi simptomi brzo nestanu kada se osobi nadoknadi niacin. 
6. Genofotodermatoze – iznimno rijetke nasljedne bolesti u kojih postoje oštećenja mehanizma popravka DNA koja dovode do nastanka zloćudnih tumora već u najranijoj dobi. Glavni predstavnik ove skupine je kseroderma pigmentosum.

Alergija na sunce – simptomi

Simptomi alergije na sunce obično se javljaju na koži koja je izložena suncu, iako se promjene mogu javiti i na koži koja nije izložena suncu. Simptomi alergije na sunce se obično javljaju od nekoliko minuta do sati nakon izlaganja suncu, iako se mogu javiti i nakon nekoliko dana od izlaganja.

Subjektivni simptomi su:

• svrbež, 
• žarenje i 
• pečenje kože.

Promjene na koži su:

• crvenilo,
• urtike,
• prištići,
• kvržice (papule),
• mjehurići i veći mjehuri,
• vodeni mjehur,
• hemoragični mjehuri,
• ljuštenje kože

U fazi prolaska zaostaju postupalne hiperpigmentacije koje mogu trajati mjesecima.

Koliko je opasna alergija na sunce?

Alergija na sunce najčešće nije životno ugrožavajuća, ali je vrlo neugodna. Obično se radi o lokalnoj reakciji na koži. 

Ako je preosjetljivost na sunce udružena sa autoimunim bolestima mogu se javiti i udruženi sistemski znakovi (slabost, malaksalost, mučnina, nesvjestica i slično). Genofotodermatoze i metaboličke fotodermatoze su rijetke, ali mogu biti životno ugrožavajuće.

Kako liječiti alergiju na sunce?

Alergiju na sunce ja najbolje spriječiti te u osoba koje su osjetljive na sunce izbjegavati izlaganje suncu odnosno provoditi odgovarajuću zaštitu od sunca:

• S liječnikom provjeriti da li lijek koji se uzima ima fotosenzitivno djelovanje te u tom slučaju izbjegavati izlaganje suncu.
• Ne koristiti parfeme i mirise prilikom izlaganja suncu
• Koristiti kozmetiku koja nema dodatke mirisa i drugih fotosenzibilizatora
• Obući odgovarajuću odjeću dugih rukava i nogavica da se smanji površina kože u kontaktu sa suncem.
• Zapamtiti da do alergije na sunce može doći i iza prozorskog stakla.

Ako je nastupila reakcija pomoći će primjena prirodnog lijeka kao što je hladnog vlažnog obloga ili kreme za umirenje i epitelizaciju. U dogovoru s liječnikom može se uvesti protuupalna krema na bazi kortikosteroida i peroralni antihistaminik. 

Alergija na sunce kod djece

• Djeca su posebno osjetljiva na oštećenja kože izazvana nekontroliranim izlaganjem suncu jer prirodni mehanizmi obrane nisu u potpunosti razvijeni. Upravo zbog toga će djeca puno brže dobiti opekline na suncu u odnosu na odraslu dob.
• Fotodermatoze odnosno alergije na sunce se u djece javljaju u sličnoj učestalosti kao u odrasloj dobi. Najčešće se javlja polimorfna reakcija na svjetlo. 
• U djece su česti i ljetni osipi od vrućine i znojenja i oni ne predstavljaju alergiju na sunce.

Preporuke za bebe i djecu s alergijom na sunce

Bebe tijekom prve godine života savjetujemo ne izlagati direktnom djelovanju sunca jer zaštitni mehanizmi nisu dovoljno razvijeni.

Za svu djecu savjetuje se odgovorno ponašanje na suncu odnosno pravilna zaštita od sunca:

• Nositi odgovarajuću prozračnu i mekanu odjeću dugih rukava i nogavica,
• Koristiti kozmetiku za djecu bez mirisa i drugih fotosenzibilizirajućih tvari.

Ako je u djece nastupila alergija na sunce u dogovoru s liječnikom primijenit će se hladni oblozi, kreme za umirenje, odnosno lokalna protuupalna terapija i peroralni antihistaminik.

Alergije na sunce se mogu javiti u dječjoj i odrasloj dobi, češće u žena i osoba svjetlijeg fototipa kože. Alergije na sunce se obično javljaju već kod prvih izlaganja suncu, često u proljetnim i ranim ljetnim mjesecima. Savjetuje se provoditi pravilnu zaštitu od sunca, ne koristiti fotosenzitivne lijekove i izlagati se suncu, ne koristiti mirise i kreme koje sadrže fotosenzibilizatore tijekom sunčanih dana.