Miomi na maternici - liječenje, trudnoća i opasnost

Miomi na maternici su dobroćudni tumori građeni od glatkog mišićnog tkiva i veziva u različitim omjerima. Najčešće se javljaju u generativnoj dobi i to u razdoblju između tridesete i četrdesete godine života. Smatra se da će više od 60% žena razviti miome do 50. godine života 

Mogu biti različite veličine i položaja, a shodno tome uzrokuje određene simptome zbog kojih se žene javljaju na pregled ginekologu. Ultrazvučnim pregledom se mogu otkriti kada su veličine nekoliko milimetara a mogu narasti i do veličine dječje glave pa se mogu otkriti prilikom ginekološkog pregleda rukama  – bimanuelni pregled.

Vrlo često su slučajan nalaz na ultrazvučnom pregledu jer su često bez značajnije simptomatologije. U samo 1% slučajeva mogu imati zloćudni (maligni) potencijal.

Njihova pojava i rast najviše ovise o višim razinama hormona estrogena, ali i progesterona (ne pojavljuju se prije puberteta), a u postmenopauzi, kada je proizvodnja ženskih spolnih hormona prestala se smanjuju ili gotovo nestaju.

U ovom tekstu ćete saznati što su miomi, kako nastaju i koje simptome izazivaju. Također ćete se upoznati sa problemima koje mogu izazvati u trudnoći kao i o načinu liječenja.                                                                 

Miom na maternici

Miomi maternice su dobroćudne nakupine prvenstveno glatkog mišićnog tkiva i veziva koje se razvijaju češće kod žena koje:

• Imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu (genetski faktori za razvoj mioma prisutni kod članova bliže obitelji npr. majka, sestra..)
• Imaju prekomjernu tjelesnu težinu
• Imaju značajan manjak D vitamina
• Imaju povišenu razinu estrogena u odnosu na progesteron (adipozne žene, Sy PCO…).

Vrste mioma prema položaju

1. Intramuralni – nalaze se unutar mišićne stijenke maternice.
2. Subserozni – izbočeni “prema van”, na vanjskoj stijenki zida maternice.
3. Submukozni – izbočeni “prema unutra”, rastu prema šupljini maternice.
4. Pendikularni – drže se na peteljci uz vanjski zid maternice.
5. Cervikalni – rastu u području vrata maternice.

Simptomi mioma na maternici

Većina mioma radi svoje male veličine ili pozicije ne uzrokuju značajnije simptome. Najčešći simptomi zbog kojih se žene javljaju ginekologu su:

1. Bol i osjećaj pritiska (nadutosti) u donjem dijelu trbuha ili u zdjelištu. 

Ukoliko su miomi veći mogu pritiskati okolne strukture u ženskoj zdjelici kao što su mokraćni mjehur, debelo crijevo ili mokraćovodi i time remete njihov normalni rad. Također ako dođe do nekroze (“odumiranja mioma”) može biti prisutna izrazita bolnost u donjem trbuhu što je češće kod mioma na peteljci (pendikularnih mioma).

2. Otežana stolica (zatvor, opstipacija).

Kod većih mioma koji pritišću silazni dio debelog crijeva i rektum

3. Učestalije ili otežano mokrenje.

Kod pritiska mioma na prednjoj stijenki maternice, prema mokraćnom mjehuru.

4. Obilnije i bolne menstruacije.

Izraženije kod manjih submukoznih mioma koji deformiraju šupljinu maternice ili većeg broja intramuralnih mioma koji deformiraju čitavu maternicu. Često je prisutna anemija radi produljenih i obilnijih krvarenja.

5. Intermenstrualna krvarenja.

Nepravilna krvarenja između dvije menstruacije.

6. Dispareunija (bolni spolni odnosi).

7. Bol u križima.

Kod većih mioma koji pritišću živce u donjem dijelu kralježnice.

8. Povećan trbuh.

Ponekad su miom toliko mnogobrojni ili pojedinačno veliki da se stijenka trbuha izbočuje kao da ste trudni.

Dijagnostika i liječenje mioma na maternici

Dijagnostika mioma je relativno jednostavna i najčešće se dokazuju:

• Bimaneulnim pregledom – ginekološki pregled s dvije ruke kada se napipa čvorasto promijenjena i uvećana maternica.
• Ultrazvučnim pregledom – najčešće se detektiraju vaginalnom sondom miomi od 10 mm veličine do nekoliko centimetara. Ponekad je potrebno upotrijebiti i abdominalnu sondu (trbušna sonda) kod mioma većih od 8 cm kako bi se dobila stvarna veličina mioma. Tijekom ultrazvučnog pregleda, osim veličine, određuje se gustoća građe mioma, opisuje se lokalizacija mioma i njegova prokrvljenost (Doppler mioma).
• Tijekom magnetne rezonance (MR) ili kompjutorizirane tomografije (CT) trbuha i zdjelice  radi drugih razloga se nađu miomi maternice.
• Kod nejasnih stanja u trbuhu potrebno je ponekad učiniti dijagnostičku laparoskopiju (LPSC Dg) kojom se otkriju miomi i, ukoliko je potrebno, mogu se odstraniti.
• Histeroskopski (HYSC) prilikom pregleda šupljine maternice instrumentom histeroskopom dijagnosticiraju se submukozni miomi koji se tom metodom mogu odstraniti.

Liječenje mioma

Medikamentozno tj. korištenjem lijekova koji djeluju na menstruacijski ciklus čime se smanjuje količina krvarenja kao i simptomi boli. Sami miomi ne mogu se u potpunosti izliječiti ali se može djelovati na njihovo smanjenje: 

1. Hormonska kontracepcija – smanjenje količine estrogena i progestina u tabletama uvjetuju usporeniji rast mioma kao i smanjenje krvarenja iz maternice.
2. Intrauterini hormonski uložak (spirala, IUD) – smanjuje krvarenja iz maternice, manji utjecaj na smanjenje mioma. 
3. Hormonski lijekovi koji prekidaju proizvodnju hormona jajnika – GnRh agonisti, ograničena dužina  korištenja radi razvoja komplikacija  kao što su simptomi menopauze-osteopenija, osteoporoza, suhoća rodnice…
4. Nesteroidni protupalni lijekovi – (ibuprofen, naproksen…) koji djeluju na smanjenje boli i smanjenje krvarenja iz maternice.
5. Nadomjesci željeza – smanjuju posljedičnu anemiju.

Operacijsko liječenje obuhvaća:

• Histerektomiju s ili bez adneksektomije – vađenje cijele maternice radi mioma s ili bez jajovoda i jajnika.
• Miomektomija – pojedinačno odstranjenje samo mioma klasičnim rezom na trbuhu ili laparoskopski.
• Histeroskopsku miomektomija – odstranjenje mioma instrumentom histeroskopom kojim se odstranjuju submukozni miomi. Istovremeno se može odstraniti i endometrij (sluznica u šupljini maternice-ablacija endometrija) kojim se smanjuje menstruacijsko krvarenje.
• Embolizaciju mioma – interventnom radiologijom se kateterom prekida dotok krvi kroz krvne žile mioma što posljedično dovodi do odumiranja mioma i njegovog značajnog smanjenja.

Primjena visokoenergetskih ultrazvučnih valova je još u fazi ispitivanje i nije dostupna u RH.

Prehrana – prirodno liječenje mioma

Hrana bogata biljnim vlaknima i bjelančevinama smanjuje razine estrogena te time djeluje  na smanjen razvoj i rast mioma. Izbjegavanje pretjerane konzumacije crvenog mesa.

Na bolove i osjećaj pritiska kojeg izazivaju miomi pozitivno djeluju pripravci muškatne kadulje, bademovog ulja, kadulje, maine i matičnjaka.

Vrkuta, konopljika i boražina reguliraju menstruacijski ciklus uravnoteženjem hormona estrogena i progesterona te djeluju na smanjenje simptoma koje miomi uzrokuju.

Fizička aktivnost djeluje na smanjenje masnog tkiva čime se smanjuje razina estrogena, a time i na  rast i razvoj mioma. Bolja prokrvljenost omogućava smanjenje boli prouzrokovane miomima.

Miom u trudnoći

Miomi u trudnoći mogu izazvati određene komplikacije što ovisi o smještaju i veličini mioma. 

Tijekom trudnoće, a pod utjecajem hormona trudnoće, jedna trećina mioma može rasti, jedna trećina se može smanjiti ili jedna trećina mioma ostaje iste veličine.

1. Abrupcija posteljice

Prijevremeno odljuštenje posteljice koja može biti djelomična ili potpuna je hitno stanje koje zahtijeva hitno dovršenje trudnoće. Najčešće se javlja u situaciji kada se posteljica smjestila ispod mioma ili u njegovoj blizini.

2. Prijevremeni porod

Radi abrupcije posteljice, odnosno radi razvoja prijevremenih pravih trudova.

3. Otežano postavljanje djeteta u najbolji položaj za rađanje glavicom

Češći položaj zatkom ili poprečni položaj. 

4. Carski rez

Ukoliko je miom u području vrata maternice ili smeta normalnom vaginalnom  porodu onda se trudnoća dovršava uvijek carskim rezom.

Kod žena koje su izvan trudnoće imale operacijski zahvat vađenja mioma porod se češće dovršava carskim rezom.

• Nepravilni trudovi i produljeni porod
• Obilnija postporođajna krvarenja
• Otežano ostvarivanje trudnoće (sterilitet)

Najčešće su u pitanju submukozni miomi (koji ispunjavaju šupljinu maternice) ili miomi koji su u blizini jajovoda i onemogućavaju ostvarivanje trudnoće radi otežanog prolaska spermija prema jajovodima i usađivanje oplođene jajne stanice u stijenku maternice.

Savjeti ginekologa o životu s miomom

Redovito praćenje rasta mioma 

Redovitim ginekološkim pregledima potrebno je pratiti rast mioma. Većina mioma nema značajnijeg utjecaja na život žene no potrebno je u dogovoru s ginekologom ultrazvučno pratiti njihov razvoj kako bi se na vrijeme  spriječili određeni problemi. Ovisno o veličini, položaju i simptomima koje izazivaju predložiti će se daljnje liječenje.  

Fizička aktivnost i prehrana kod žena s miomima

Povišena tjelesna težina i pretežno masnoćama bogata  hrana dovodi do pojačane pojave i bržeg rasta mioma. 

Masno tkivo je izvor estrogena stoga tjelovježbom i smanjenjem masnog tkiva smanjujete “pogonsko gorivo” rasta mioma.

Umjerene količine mesa i masnoća također će usporiti rast i umanjiti pojavnost mioma. Prehrana bogata biljnim vlaknima sprječava razvoj i rast mioma maternice.

Ginekolog odgovara na najčešća pitanja

1. Koliko je opasan miom na maternici?

Većina mioma maternice zbog svoje veličine i smještaja ne uzrokuju značajnije probleme i uglavnom su slučajan nalaz tijekom ginekološkog pregleda. 

Miomi veličine od 6 do 8 cm i veće uglavnom se preporuča operacijski odstraniti. Svaki operacijski zahvat ima svoje rizike i komplikacije koje se mogu javiti u 3%  zahvata:

• Ozljede crijeva
• Ozljede krvnih žila
• Infekcije operacijske rane i trbušne šupljine nakon operacijskog zahvata
• Ozljeda mokraćovoda
• Veći gubitak krvi tijekom operacijskog zahvata
• Učestalija pojavnost pada mjehura (cistokele) nakon operacijskog vađenja maternice.

Vrlo mali broj mioma ima potencijal prijeći iz dobroćudnog u zloćudni (samo  do 1%). I vrlo maleni miomi koji se nalaze u šupljini maternice dovode do obilnih menstruacija te posljedično do anemije.

Komplikacije mioma u trudnoći ovise o veličini i lokalizaciji, a otežano je ostvarivanje trudnoće kod submukoznih mioma.

2. Može li miom puknuti?

Miom ne može naglo puknuti poput ciste jajnika. Samo u određenim situacijama dolazi do odumiranja tkiva unutar mioma (nekroze mioma ) unutar kojeg se nalazi sadržaj čijim izlijevanjem u trbušnu šupljinu može nastati stanje slično akutnoj upali crvuljka (slijepog crijeva, appendicitis). U tom smislu možemo koristiti naziv “puknuće mioma”. 

3. Može li miom nestati?

Miomi ne mogu nestati, ali se mogu smanjiti ili kalcificirati tj. kod odumiranja mioma glatke mišićne stanice zamjenjuje vezivno tkivo i odloženi kalcij. Često je ta promjena  prisutna kod žena u dužoj menopauzi. 

Korištenjem lijekova za miome dolazi do njihovog smanjenja ili usporenog rasta. Ne postoji liječenje kojim u potpunosti nestaje miom osim kod operacijskog odstranjenja mioma ili cijele maternice.

4. Kako izgleda miom na maternici?

    Miomi maternice su najčešće:

• tvrdi i loptasti čvorovi koji deformiraju vanjsku stijenku maternice ili šupljinu maternice 
• mogu biti od veličine zrna graška do veličine veće dječje glave 
• prilikom pregleda su uglavnom bezbolni
• mogu biti pojedinačni ili višebrojni
• građeni su uglavnom od glatkih mišićnih stanica maternice i nešto manje stanica vezivnog tkiva.

Miomi maternice su relativno česti u reproduktivnoj dobi žene. Nasreću, u većini slučajeva su slučajan nalaz i ne izazivaju značajnije probleme u životu žene. Fizička aktivnost i prehrana značajnije utječu na pojavnost i rast mioma te tome treba obratiti pozornost.

Ukoliko su dijagnosticirani potrebno ih je redovitim ginekološkim pregledima pratiti. Ukoliko se razviju prije navedeni simptomi postoje različite metode liječenja koje su vrlo učinkovite i odgađaju operacijski zahvat do menopauzalne dobi kada većina njih prestaje rasti te se često odustaje od operacijskog zahvata. 

Stoga je bitno javiti se liječniku na vrijeme jer se pravovremenim liječenjem smanjuje potreba za operacijskim liječenjem.