Što je folna kiselina (folat)?
Folat je jedan od vitamina B skupine, čije ime dolazi od latinske riječi folium što znači „list“. Obzirom na numerizaciju svojstvenu vitaminima B skupine, jedan od naziva folata koji se nekada koristio je vitamin B9, a prijašnji su nazivi uključivali i termin folacin.
Folat se općenito odnosi na kemijski oblik pteroilmonoglutaminske kiseline i na njene izvedenice, a postoji u preko 150 kemijskih izvedenica. Folat je ustvari krovni generički naziv koji se koristi za srodnu skupinu spojeva koji pripadaju skupini B-vitamina; dakle, za folate koji su:
- prirodno sadržani u hrani
- one koji su sadržani u dodacima prehrani (folna kiselina).
Folati koji se nalaze u hrani mješavina su tzv. reduciranih oblika ovih spojeva, a njihova kemijska struktura čini ih nestabilnima.
Nasuprot tome, sintetička folna kiselina, koja se pojavljuje u prehrani isključivo unosom obogaćene hrane ili dodataka prehrani, potpuno je oksidirani oblik (monoglutamat) i kemijski je najstabilniji oblik.
Folati su dostupni u obliku obogaćene hrane poput žitarice, i prije svega u sastavu koncentriranih dodataka prehrani, u kemijskom obliku folne kiseline. Oni se pak često kombiniraju u raznim formulacijama s drugim B vitaminima te kao dio prenatalnih suplemenata.
Zašto uzimati folnu kiselinu?
Uloga folne kiseline ključna je u osiguravanje normalnog razvoja, rasta i održavanja optimalnog zdravlja. Posebno je važna za pravilan embrionalni razvoj, a nedostatak folne kiseline dovodi do poremećaja razvoja, tj. defekta neuralne cijevi.
Iako je neophodan tijekom života, folat je osobito kritičan tijekom ranih faza ljudskog razvoja. Trudnoća je prepoznata kao vrijeme kada su potrebe za folatom povećana, a kako bi se održala potražnja za brzom replikacijom stanica, rastom fetusa i placente.
U trudnoći je povećana proizvodnja krvnih stanica pri čemu je potreba za folatom ključna. Stoga, folat ima ključnu ulogu u sintezi DNA, RNA i proteina.
Folat pomaže u:
- stvaranju crvenih krvnih stanica (pomaže u sprječavanju anemije)
- zajedno s vitaminima B6 i B12 kontrolira visoke razine homocisteina u krvi.
Naime, u tom slučaju, povišene razine homocisteina mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Folna kiselina u trudnoći i prije trudnoće
Folat je neizostavan dio planiranja zdrave trudnoće. Žene reproduktivne dobi koje planiraju trudnoću, moraju konzumirati namirnice bogate folatima i preventivno uzimati dodatke prehrani folne kiseline, a kako bi se spriječile urođene mane mozga i kralježnice novorođenčeta (poznate kao defekti neuralne cijevi).
Dva su najčešća tipa defekata neuralne cijevi:
- anencefalija
- spina bifida.
Anencefalija je urođena mana kod koje se dijelovi bebinog mozga i lubanje ne formiraju ispravno. Spina bifida je pak urođena mana kod koje se djetetova kralježnica ne razvija pravilno i može dovesti do fizičkih oštećenja.
Održavanje optimalnog statusa folata tijekom trudnoće važno je ne samo za zdravlje majke nego i za novorođenče u razvoju jer je nedostatak folata u trudnoći povezan s brojnim štetnim ishodima poput:
- zaostajanja u rastu fetusa
- niske porođajne težine
- prijevremenog porođaja
- neonatalnog nedostatka folata.
Dodaci folne kiseline ne samo da pomažu u sprječavanju problema s razvojem fetusa, već također pomažu u smanjenju rizika od komplikacija u trudnoći kao što je preeklampsija.
Također, neke studije pokazuju da folat može poboljšati kvalitetu jajašca i povećati šanse za trudnoću.
Uz to, potrebe za folatom povećavaju se tijekom dojenja kako bi se zadovoljile potrebe majke i novorođenčadi.
Žene koje planiraju trudnoću, trebaju krenuti sa suplementacijom folne kiseline unaprijed, prije trudnoće, odnosno prije začeća u količini od:
- 400 mikrograma svaki dan dok pokušavaju zatrudnjeti
- 600 mikrograma do 12. tjedna trudnoće.
Ako žena nije uzimala folnu kiselinu preventivno prije trudnoće, preporuča se da je počne suplementirati čim sazna da je trudna. Posebno to vrijedi za žene čija je prehrana manjkava namirnicama prirodnim izvorima folata, ženama s celijakijom, srpastom anemijom i dokazanim stanjima slabije apsorpcije (malapsorpcije).
Kako uzimati folnu kiselinu?
Suplementacija folne kiseline je uglavnom sigurna za većinu odraslih i djece. Koju dozu i koliko dugo uzimati folnu kiselinu ovisi o indikaciji, tj. o tome za koje stanje se ovaj vitamin suplementira, što će odlučiti stručnjak.
Preporuča se uzimanje folne kiseline dok pokušavate začeti (idealno 3 mjeseca prije, a minimalno 1 mjesec prije) i tijekom prvih 12 tjedana trudnoće.
Uobičajena doza ako pokušavate zatrudnjeti je 400 mikrograma, uzeta jednom dnevno. Tijekom trudnoće doza se povećava na 600 mikrograma na dan, što je doza koju nalazimo u većini prenatalnih suplemenata.
Vaš liječnik može preporučiti uzimanje folne kiseline tijekom cijele trudnoće, osobito ako postoji rizik od anemije ili ste anemični. Ako prema liječničkom mišljenju imate rizik da dijete razvije defekt neuralne cijevi, liječnik će vam preporučiti povećanu dozu folne kiseline.
Folna kiselina (suplement) će se bolje apsorbirati nego folat iz hrane te se preporuča uzimanje suplementa na prazan želudac zbog veće bioraspoloživosti, nego kada se uzima u kombinaciji s obrokom.
Folati u hrani
Već se samim podrijetlom naziva ovog vitamina naznačuje da je lisnato povrće jedan od važnih izvora ovog važnog vitamina.
Namirnice koje su prirodno bogate folatom su:
- grah (naročito onaj crni)
- leća
- lisnato povrće (špinat, zelena salata, kelj)
- šparoge
- kelj
- kvasac
- citrusi
- gljive i
- iznutrice.
Meso i mesni proizvodi nisu dobar izvor folata tj. vitamina B9 osim iznutrica (jetra).
Popis u nastavku donosi količine folata na jednu šalicu namirnica (mcg = mikrogrami):
- Leća – 358 mcg
- Šparoge – 268 mcg
- Špinat (kuhani) – 263 mcg
- Brokula – 168 mcg
- Avokado – 163 mcg
- Mango – 71 mcg
- Zelena salata – 64 mcg
- Kukuruz (šećerac) – 61 mcg
- Naranče – 54 mcg
Folati se tijekom kuhanja povrća u vodi gube zbog razaranja pod utjecajem topline i otapanjem u vodi. Gubitak folata otapanjem u vodi je veći, posebno kod tzv. reduciranih kemijskih oblika folata, a gubici mogu iznositi i do 50-90%. Što je viša temperatura odnosno što je jača toplinska obrada hrane, što je veća količina vode koja se koristi pri kuhanju – i gubici ovog vitamina bit će veći.
Utvrđena je činjenica da prirodni folati iz hrane imaju nižu bioraspoloživost od folne kiseline. Stoga je i predložena standardizacija ekvivalenata folata iz hrane u odnosu na folate iz suplementacije i li obogaćene hrane što se naziva DFE (Dietary Folate Equvalent), pri tom je 1 μg DFE = 1 μg folata iz hrane = 0,6 μg folne kiseline iz obogaćene hrane ili kao dodatak prehrani
Nuspojave uzimanja folne kiseline
Nuspojave uzimanja folne kiseline su rijetke, no mogu uključivati:
- mučninu
- nedostatak apetita
- nadutost
- vjetrove.
U rijetkim su slučajevima moguće i alergijske reakcije na neki od sastojaka suplementa stoga je bitno konzultirati se sa liječnikom prije početka uzimanja folne kiseline.
Postoje neki lijekovi koji mogu utjecati na djelovanje folne kiseline, a također, folna kiselina može utjecati na djelovanje nekih lijekova. Primjerice, antacidi mogu spriječiti pravilnu apsorpciju folne kiseline, a folna kiselina može smanjiti apsorpciju i učinkovitost nekih antibiotika iz skupine tetraciklina.
Kako bi se spriječile potencijalne nuspojave prekomjernog uzimanja folne kiseline, dnevni unos ne bi trebao prelaziti 1000 mcg.
Referentne vrijednosti folata
Referentne vrijednosti u krvi za folate iznose:
- Za žene i muškarce: 7,0 – 39,7 nmol/L
- Granična vrijednost: 5,0 – 6,8 nmol/L
- Nedostatak folne kiseline: < 5.0 nmol/L
Za zdrave odrasle muškarce i žene, predložena je prosječna potreba (AR) od 250 mcg DFE/dan.
Za dojenčad u dobi od 7 do 11 mjeseci, adekvatan unos (AI) je od 80 μg DFE/dan.
Za trudnice se predlaže dostatan unos (AI) od 600 μg DFE/dan.
Za djecu od 1-3 godine predložen je unos od 120 μg DFE/dan.
Za dječake i djevojčice u dobi od 15-17 godina predložen je raspon do 330 μg DFE/dan.
Nedostatak folne kiseline
Nedostatak folata se dešava kada u krvi nedostaje količina folata koja je potrebna za pravilno funkcioniranje fizioloških funkcija, odnosno kada je koncentracija folata manja od 5.0 nmol/L.
Nedostatak folata može uzrokovati širok raspon simptoma i komplikacija.
Simptomi nedostatka folne kiseline
- bljedilo
- kratkoća daha
- razdražljivost
- vrtoglavica
- ranice (afte) ili čireve u ustima
- smanjen osjet okusa
- gubitak pamćenja
- poteškoće s koncentracijom
- zbunjenost
- problemi s prosuđivanjem
- nedostatak energije
- slabost mišića
- depresija
- gubitak težine
- proljev
Uzroci nedostatka folne kiseline
Jedan od čestih uzroka nedostatka folata je nezdrava, uravnotežena prehrana siromašna ovim nutrijentom.
Zdrava prehrana uključuje namirnice koje prirodno sadrže folate ili su obogaćene folnom kiselinom. Ostali uzroci nedostatka folata mogu uključivati:
- trudnoću
- bolesti probavnog sustava – probavni sustav ne apsorbira dobro folnu kiselinu kod Crohnove bolesti ili celijakije
- polimorfizam u MTHFR genu (MTHFR je kratica za metilentetrahidrofolat reduktazu – neki ljudi imaju genetsku promjenu (mutaciju) u genu MTHFR, što znači da ne mogu pretvoriti folat u njegov aktivni oblik, 5-MTHF.) Iz tog je razloga uputno uzimati, u modernim formulacijama prisutne oblike metil-folata tj. 5-MTHF
- zloupotreba alkohola
- loš socioekonomski status
- određeni lijekovi – neki lijekovi poput antacida, antikonvulziva, diuretika, kontraceptiva i uzimanje velikih količina nesteroidnih protuuplanih lijekova ometaju pravilnu apsorpciju folata.
Posljedice nedostatka folne kiseline
- defekti neuralne cijevi (spina bifida i anencefalija)
- povećana šansa za abrupciju posteljice, stanje u kojem se posteljica odvaja od maternice
- prijevremeni porod
- mala porođajna masa
- anemija uzrokovana nedostatkom folne kiseline
- neplodnost
- određeni karcinomi
- kardiovaskularne bolesti
- depresija
- demencija
- smanjena kognitivna funkcija
- Alzheimerova bolest
Liječenje nedostatka folata
Uslijed utvrđenog nedostatka folne kiseline, liječnik će preporučiti nadomjestak folne kiseline u potrebnoj dozi i trajanju. Uravnotežena prehrana bogata namirnicama koje prirodno sadrže folat, može doprinjeti izlječenju.
Kod pacijenata koji imaju popratni nedostatak vitamina B12, nužno je nadoknaditi i vitamin B12. Samo liječenje folatom ne poboljšava neurološke simptome i znakove zbog nedostatka B12, koji, ako se ne liječi, može napredovati i uzrokovati trajna neurološka oštećenja.
Povišena folna kiselina
Neke studije pokazuju da prekomjerna upotreba dodataka folne kiseline može povećati rizik od određenih vrsta raka. No važna razlika koju treba napomenuti: povećani rizik je češće povezan s upotrebom dodataka prehrani, što znači folne kiseline, nego s visokim razinama folata iz hrane.
Visoke koncentracije folata u krvi mogu prikriti nedostatak kobalamina (vitamina B12). Vitamin B12 i folat važni su za stvaranje crvenih krvnih stanica i DNK.
Nedostatak oba vitamina može dovesti do umora, slabosti i anemije, stoga se preporuča kod dijagnostike anemije provjeriti i razinu vitamina B12 u krvi. Neka istraživanja pokazuju da uzimanje previše folne kiseline tijekom trudnoće može povećati inzulinsku rezistenciju i usporiti razvoj mozga kod djece.
Folat je vitamin B skupine koji pomaže tijelu stvarati crvena krvna zrnca i DNK. Posebno je važan za trudnice jer pomaže u pravilnom razvoju djeteta. Iako je nedostatak folata rijedak, može uzrokovati teške komplikacije poput urođenih mana i anemije.
Prehrana je jedan od ključnih odrednica optimalnog statusa folata te je stoga važno konzumirati namirnice bogate folatima poput zelenog lisnatog povrća, mahunarki, citrusa i eventualno žitarica obogaćenih folnom kiselinom. Po potrebi i indikaciji, suplementacija folne kiseline ima smisla, u dogovoru s liječnikom, osobito ako planirate trudnoću ili ste trudni.
