Koža je najveći organ našeg tijela. Sastoji se od tri glavna sloja: epidermisa, dermisa i potkožnog masnog tkiva. Kožu čine i žlijezde znojnice, lojnice te dlake.
Epidermis
Epidermis je najpovršniji sloj kože koji nas štiti od toksina, bakterija, gubitka tekućine i elektrolita. Epidermis se sastoji od pet slojeva stanica (bazalni, trnasti, zrnati, svijetli i rožnati sloj). Stanice epidermisa sazrijevaju od bazalnog sloja prema rožnatom sloju i taj se proces zove keratinizacija. Proces sazrijevanja zdravog epidermisa traje 28 dana, nakon čega se stanice najpovršnijeg sloja odljušte.
Dermis
Dermis je srednji sloj kože koji sadrži kolagen i elastična vlaka, a između njih se nalazi gelasta tvar koja sadrži hijaluronsku kiselinu. Kolagena i elastična vlakna daju čvrstoću i elastičnost koži te su ključni u mladenačkom izgledu. Hijaluronska kiselina ima sposobnost vezivanja vode i pomaže održati volumen kože. U dermisu se nalaze krvne žile, živci, žlijezde lojnice i znojnice te korijen dlake.
Potkožno masno tkivo
Potkožno masno tkivo ili subkutis sastoji se od masnih stanica, posebnih kolagenih vlakana (drže masne stanice zajedno) i krvnih žila. Zadaća potkožnog masnog tkiva je pohrana energije, zaštita i izolacija tijela.
Koje su sve funkcije kože?
Brojne su funkcije kože:
- zaštita od patogenih mikroorganizama
- zaštita od fizikalnih i kemijskih podražaja
- zaštita od dehidracije (gubitka tekućine)
- zaštita od sunčevog svjetla
- regulacija tjelesne temperature (znojenjem se hladimo, a stiskanjem krvnih žila čuvamo toplinu)
- koža je organ dodira (u koži se nalaze receptori za pritisak, vibracije, dodir, bol i temperaturu)
- koža je organ komunikacije (na primjer, pocrvenimo kada nam je neugodno, problijedimo u strahu)
- koža ima imunološku funkciju (na primjer, sudjeluje u alergijskim reakcijama).
Posebno se ističe zaštitna ili barijerna uloga kože. Zdrava kožna barijera preduvjet je zdravlja kože. Oštećena kožna barijera dovodi do različitih dermatitisa poput atopijskog i iritativnog dermatitisa.
Što je to kožna barijera?
Kožna barijera ili epidermalna barijera granica je između vanjskog svijeta i unutrašnjosti organizma.
Kožnu barijeru čini prvi površinski sloj kože, rožnati sloj (stratum corneum), odnosno gusto raspoređene stanice rožnatog sloja (korneociti) i lipidno proteinski matiks koji ispunjava prostor između stanica. Kožna barijera dodatno je pojačana u donjim slojevima rožnatog sloja i međustaničnim vezama. Najjednostavnije je kožnu barijeru prikazati modelom zida. Cigle predstavljanju stanice kože, korneocite, a mort ili vezivo je lipidno proteinski sloj koji ih povezuje. Ako je „zid” čvrst, voda ostaje zarobljena u koži, a alergeni i mikroorganizmi iz okoline ne mogu prodrijeti u donje slojeve kože. Znamo i sami što se događa s oštećenim zidom, on je propustan. Tako je i s kožom.
Ako je kožna barijera oštećena:
- koža postaje „propusna”
- voda isparava iz kože i koža postaje isušena
- kod osoba koje su sklone alergijama alergeni prodiru u dublje slojeve kože gdje se događa imunološka reakcija – upravo je to i jedan od uzroka nastanka atopijskog dermatitisa.
Osim opisane kožne barijere na koži postoji i druga barijera, a to je mikrobijalna barijera ili kožni mikrobiom. Mikrobiom kože čine milijuni različitih bakterija, virusa, gljiva i parazita koji žive u ravnoteži s domaćinom i sprečavaju naseljavanje patogenih mikroorganizama.
Što može oštetiti kožnu barijeru?
- Neke osobe imaju genetski oslabljenu kožnu barijeru (osobe koje boluju od atopijskog dermatitisa, ihtioze i slično).
- Osobe sa suhom kožom imaju oslabljenu kožnu barijeru jer u koži nedostaju lipidi.
- Osobe starije dobi također zbog procesa starenja imaju oštećenu kožnu barijeru.
Vanjski čimbenici koji mogu oštetiti kožnu barijeru:
- hladnoća, toplina
- često i dugo pranje
- pretopla voda
- agresivna sredstva za pranje
- različiti mikroorganizmi
- sunčevo zračenje
- drugi oblici zračenja.
Koji su simptomi oštećene kožne barijere?
Bolest kože koja nastaje zbog oštećene kožne barijere izazvane vanjskim čimbenicima je iritativni dermatitis.
Koža je suha, crvena i ispucana. Od subjektivnih smetnji javlja se svrbež, pečenje, zatezanje ili žarenje kože.
Mjesto gdje se simptomi oštećene kožne barijere najčešće javljaju je na koži šaka u odraslih i djece. U djece se često javlja i iritativni dermatitis pelenske regije i lica (najčešće dermatitis oko usta).
Kako zaštititi kožu?
- Redovito primjenjujte neutralne masti i kreme koje obnavljaju kožnu barijeru.
- Ruke perite sintetskim detergencijama (sindetima). Sindeti nemaju lužnato djelovanje poput klasičnih sapuna te čuvaju kiselkasti omotač kože. Nježniji su prema koži i ne nadražuju kožu. Mogu biti u krutom ili tekućem obliku.
- Izbjegavajte djelovanje vanjskih čimbenika koji oštećuju kožnu barijeru (na primjer, hladni zrak, pretoplu vodu).
- Provodite pravilnu zaštitu od sunca.
Kako se liječi iritativni dermatitis?
Prije svega, iritativni dermatitis najbolje je spriječiti izbjegavanjem potencijalnih iritansa i redovitim korištenjem zaštitnih masti i krema.
Ako se pojave simptomi, kratkotrajno u dogovoru s liječnikom primijenit će se lokalni kortikosteroid u obliku masti ili kreme koji će brzo smiriti upalu i crvenilo na koži. Osnova terapije je redovita primjena neutralnih masti i krema u cilju obnove kožne barijere.
Umjesto zaključka DANAS NE SMIJEMO ZABORAVITI
Prva stepenica u zaštiti od infekcije Covid 19 (a i velikog broja drugih zaraznih bolesti) redovito je pranje ruku sapunom i vodom te korištenje dezinficijensa na bazi alkohola. Održavanje higijene ruku izuzetno je važno za prevenciju zaraze.
Za očekivati je da će se kao posljedica pojačane i agresivnije higijene ruku javiti i više iritativnih dermatitisa.
Možemo li očuvati kožnu barijeru ruku, a ruke prati učestalo uz korištenje sredstava za dezinfekciju?
Možemo! Preporuke su sljedeće:
- koristite sredstva za pranje koja sadrže sintetske detergencije (sindeti)
- tijekom dana, a obavezno navečer koristite zaštitne kreme ili masti.
