Alergije na pelud (+ peludni kalendar za 2022.)

Alergija je prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive čimbenike okoliša, koje zovemo alergeni. Alergijske reakcije mogu biti brze ili rane reakcije (uz alergen sudjeluju imunoglobulini klase E (IgE)) i kasne reakcije (uz alergen sudjeluju imunološke stanice). 

Alergeni mogu biti:

• Inhalacijski alergeni ili alergeni iz zraka — npr. peludi, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, perje, plijesni i slično. Inhalacijski alergeni najčešće u organizam ulaze preko sluznice dišnog sustava i uzrokuju simptome upale sluznice nosa (alergijski rinitis), očiju (alergijski konjuktivitis) ili donjih dišnih puteva (alergijska astma). Moguće je također pogoršanje kožnih alergija (atopijski dermatitis) nakon kontakta kože s inhalacijskim alergenima u preosjetljivih osoba.  
• Nutritivni alergeni ili alergeni iz hrane – najčešće ulaze u organizam preko probavnog sustava. Moguć je ulaz nutritivnih alergena i preko kože u kontaktu namirnice i kože u preosjetljive osobe. Kliničke manifestacije nutritivnih alergija mogu biti različite od zahvaćanja probavnog sustava, kože, sustavnih reakcija i brojne druge.
• Kontaktni alergeni – npr. nikal, kobalt, smjesa mirisa, parabeni i slično. U preosjetljivih osoba uzrokuju kasni tip alergijske reakcije koji se klinički manifestira kao alergijski kontaktni dermatitis. 

Što sve uzrokuje alergijsku reakciju na pelud?

• Pelud, peludna zrnca ili polen stvaraju se u doba cvatnje biljaka (polinacija). 
• Iako najveći dio peludi ostaje na mjestu otpuštanja, pelud je lagana, a nošena vjetrom se može prenijeti na velike udaljenosti (i do 100 km). 
• Neke od peludi su snažni inhalacijski alergeni i dovode do dišnih alergija u preosjetljivih osoba (polinoza). 
• Glavno obilježje alergija na peludi je periodičnost, odnosno javljanje simptoma u vrijeme cvatnje biljaka.
• Ovisno o geografsko-klimatskom području određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, tako da u našim krajevima razlikujemo peludi karakteristične za kontinentalnu i peludi karakteristične za primorsku Hrvatsku. 
• Značajan utjecaj na koncentraciju peludi u zraku imaju meteorološki faktori. 
• Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta. 

Razlikujemo tri skupine alergenih peludi biljaka:

• pelud drveća 
• pelud korova 
• pelud trava

Pelud drveća

• Visoku alergenost ima pelud lijeske, breze i johe, a za mediteransku Hrvatsku i pelud masline.
• Najviša koncentracija peludi lijeske je u veljači i ožujku. 
• Najviša koncentracija peludi breze je krajem ožujka i početkom travnja, a može se zadržati sve do kraja svibnja, ovisno o meteorološkim prilikama.
• Najviša koncentracija peludi johe se javlja kroz veljaču i ožujak.
• Maslina cvate od travnja do kraja lipnja. 

Pelud korova

• Visoku alergenost ima pelud ambrozije i pelina, a u mediteranskoj Hrvatskoj i crkvina. 
• Ambrozija je jedan od najjačih prirodnih alergena. Cvate početkom srpnja, a vrhunac koncentracije njene peludi bilježi se od sredine kolovoza do rujna.
• Pelin cvate od sredine srpnja pa sve do kraja rujna.
• Crkvina cvate od početka proljeća, a pelud je prisutna u zraku tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Krajem travnja i u svibnju dostiže najviše prosječne dnevne vrijednosti. Bez obzira na gornje, pelud crkvine u zraku može biti prisutna tijekom čitave godine. Raširena je na obalnom području Mediterana. 

Pelud trava

• Trave cvatu od travnja pa sve do rujna, a najveće koncentracije njihove peludi su obično tijekom svibnja. 

Simptomi alergije na pelud

• Alergijski rinitis je alergijska upala sluznice gornjih dišnih putova i najčešće je uzrokovana alergijama na peludi. Javljaju se simptomi kihanja, začepljen nos, bistra sekrecija iz nosa, glavobolja, svrbež nosa i slično. U jednog dijela bolesnika može se javiti i suhi kašalj kao posljedica slijevanja sadržaja niz stražnju stijenku.
• Alergijski konjuktivitis je alergijska upala spojnice (konjunktiva) oka. Javljaju se simptomi crvenila, suzenja i svrbeža očiju.
• Alergijska astma je kronična alergijska upalna bolest dišnih putova obilježena napadajima otežanog disanja i pritiska u prsima te kašlja.

Kako se nositi sa simptomima alergije na pelud?

Ako se postavi sumnja na alergiju na peludi potreban je pregled alergologa i alergološko testiranje.

Alergološka obrada kod sumnje na alergiju na pelud uključuje:

• Kožno testiranje ili ubodni prick test na inhalacijske alergene
• Bris nosne sluznice za citološku analizu
• Određivanje ukupnog imunoglobulina E u krvi te specifičnih imunoglobulina E prema određenim alergenima
• Nekada se savjetuje i pregled specijaliste otorinolaringologa kao i pulmologa
• Dodatna pulmološka obrada koju je potrebno učiniti kod sumnje na astmu uključuje spirometriju, ventolinski test, bronhoprovokacijski testovi s metakolinom i FeNO test.

Ako se utvrdi alergija na određene peludi, savjetuje se smanjiti kontakt s peludima na sljedeći način:

• Pratiti peludni kalendar koji predviđa početak i trajanje polinacije (cvatnje biljaka). 
• Pratiti razinu peludi u zraku na dnevnoj i tjednoj peludnoj prognozi. Alergijski semafor je dnevno izvještavanje o koncentraciji peludnih zrnaca u zraku određenog područja (boje alergijskog semafora su: zelena – niska koncentracija peludi, žuta – umjerena koncentracija peludi, crvena – visoka koncentracija peludi). 
• U vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku izbjegavati boravak na otvorenom.
• U vrijeme visoke koncentracije peludi zatvarati vrata i prozore  (posebno za vjetrovitog i suhog vremena).
• Boravak u prirodi se preporuča ujutro ili nakon kišnog perioda.
• Po povratku iz prirode istuširati se, oprati kosu i odjeću (da se smanji unošenje peludi u prostor u kojem boravite). Također se savjetuje ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom ili morskom vodom.
• Ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvatnje biljaka koje vam izazivaju tegobe.
• Četkajte i operite kućne ljubimce jer i oni skupljaju peludi. 
• Redovito uređujte svoje okućnice i travnjake. 
• Ako ste alergičar pri košnji travnjaka nosite masku za lice. 

Terapija alergije na peludi je usmjerena na smirivanje simptoma alergije i provodi se u dogovoru s liječnikom primjenom lijekova iz skupine antihistaminika, intranazalnih i inhalacijskih kortikosteroida, bronhodilatatora, antileukotrijena i brojnih drugih.

Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija je oblik liječenja alergije na peludi primjenom malih i postepeno rastućih koncentracija alergena na koje je osoba preosjetljiva, čime se potiče razvoj tolerancije na dotični alergen. Alergen se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik.

Opasnosti alergije na pelud

• Alergije na peludi imaju veliki utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe. Uz fizičke simptome koje osoba ima, alergije prate česti izostanci iz škole ili s posla, kao i povećani troškovi (lijekovi i slično).
• Nedostatak sna se često javlja vezano uz alergijske bolesti. Simptomi se često javljaju tijekom noći što ima za posljedicu kronični umor, manjak koncentracije i drugo.
• Neliječeni alergijski rinitis može prijeći u kronični oblik upale sluznice. 
• Oteklina sluznice koja nastaje kao posljedica alergijske reakcija stvara predispoziciju za sekundarne bakterijske upale sinusa ili srednjeg uha.
• Ako je zahvaćena sluznica sinusa mogu nastati i tzv nosni polipi. U bolesnika s nosnim polipima otežano je disanje, česte su glavobolje te zbog pojačanog slijevanja sekreta niz ždrijelo i podražajni kašalj. 

Peludni kalendar

• Peludni kalendar je grafički prikaz peludnog spektra u zraku u određenom području, najčešće prikazan u vremenskom razdoblju od godinu dana. 
• Peludni kalendar predviđa početak cvatnje biljaka i njezino trajanje s pogreškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim prilikama. 
• Za Hrvatsku razlikujemo peludni kalendar za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku. 
• U kontinentalnoj Hrvatskoj najviša koncentracija peludi u zraku je od polovice travnja do polovice lipnja kada cvatu drveća i trave te od polovice kolovoza do polovice rujna, kada cvate korov. Prekid cvatnje u kontinentalnoj Hrvatskoj je zimi (studeni, prosinac, siječanj). 
• Za primorsku Hrvatsku najviša koncentracija peludi je neposredno prije proljeća i u rano proljeće (cvate maslina, bor, čempres) te krajem ljeta i početkom jeseni kada cvatu korovi i neke trave.
• Pogledajte Peludni kalendar Grada Zagreba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
• Pogledajte Peludni kalendar za primorsku hrvatsku Nastavnog zavoda za javno zdravstvo splitsko dalmatinske županije
• Pogledajte Peludnu prognoza Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

Najbolji pristup liječenju alergijskih bolesti je dobra edukacija oboljelih. Bolesnik treba dobiti što više informacija o bolesti, uzroku bolesti, simptomima, procjeni težine simptoma, pravilnoj primjeni lijekova i ostalo. Kako je osnova liječenja alergije na peludi  izbjegavanje alergena koji ju izazivaju, važno je upoznati bolesnika s praćenjem peludnog kalendara i peludne prognoze. Također je važno naglasiti da su alergijske bolesti često iscrpljujuće i frustrirajuće i zato je uz klasičnu medicinsku pomoć potrebno pružiti i psihoterapijsku podršku.