22.11.2019.

Pretilost kod djece - Statistika, BMI, uzroci, liječenje i dijeta

Bojite se da je vaše dijete pretilo? Saznajte kako izračunati indeks tjelesne mase (ITM) za vaše dijete. Sve o dijetama za mršavljenje i zdravoj prehrani.

Pretilost (debljina, adipositas, obesitas) kronična je metabolička bolest koja se manifestira porastom tjelesne težine zbog prekomjernog nakupljanja masti u organizmu. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i njezine smanjene potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti.

Pretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socijalno-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Pretila djeca izložena su povećanom riziku od niza kroničnih bolesti poput:

    • hipertenzije
    • arterijskih i srčanih oboljenja
    • šećerne bolesti (dijabetesa)
    • oboljenja jetre i bubrega
    • bolesti mišićno-koštanog sustava
    • preuranjenog puberteta
    • policističnih jajnika
    • različitih metaboličkih poremećaja

Važno je napomenuti da kod djece razlikujemo povećanu tjelesnu težinu i pretilost.

Pretilost kod djece može biti primarna (97%) i sekundarna uz neke hormonske poremećaje, bolesti štitnjače, bolesti središnjeg živčanog sustava ili zbog medikamentozne terapije.

Pretilost u svijetu

Pretilost je danas u porastu, osobito u razvijenim krajevima poput Europe i SAD-a, dok s druge strane, u nerazvijenom dijelu svijeta još uvijek postoje djeca koja su gladna i pothranjena. Broj pretile djece u dobi od 5 do 19 godina porastao je s 11 milijuna 1975. godine na 124 milijuna 2016. godine. Dodatnih 213 milijuna ima prekomjernu tjelesnu težinu, no ne smatraju se pretilima. Iz tog razloga u SAD-u pretilost se naziva i “kugom novog doba”. Uz to, veliki je problem i činjenica da se pretilost javlja već u ranoj dječjoj dobi.

    • obolijevanje krvožilnog sustava
    • povišeni tlak
    • aterosklerozu
    • povećani rizik od infarkta i moždanog udara
    • dijabetes
    • poremećaje lokomotornog sustava
    • mnoge druge bolesti

Pretilost u Hrvatskoj

Kao i u ostatku razvijenog svijeta, pretilost u Hrvatskoj je u porastu, a vidljiv je i trend pomicanja prema dječjoj dobi. Najnovije istraživanje iz 2018. godine koje je obuhvatilo više od 146.000 djece u Hrvatskoj pokazalo je da povećanu tjelesnu težinu ima:

    • 6,2% djece od 3 do 4 godine
    • 6,9% djece od 4 do 5 godina

Pretilo djece je:

    • 1,9% od 3 do 4 godine
    • 2,3% od 4 do 5 godina

U školskoj dobi taj se postotak povećava. Prema nekim podacima oko 30% školske djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, što pokazuje istraživanje provedeno 2015. i 2016. godine. Prema podacima istraživanja u Hrvatskoj:

    • 31% djevojčica i 38,7% dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu

Uzroci pretilosti kod djece

Pretilost se javlja već u predškolskoj dobi. Ipak, djeca do pete godine života većinom su u neprestanom pokretu i igri, obično nisu zainteresirana za hranu, čak u puno slučajeva “nemaju vremena” za jelo. Što su djeca starija više sjede, igraju se na mobitelima, gledaju crtiće, igraju igrice na kompjuteru te mogu sami dohvatiti grickalice ili slatkiše.

Uzroci pretilosti kod djece jednim su dijelom genetski, a drugim dijelom pretilost uzrokuju loše životne navike poput manjka aktivnosti i nepravilnih prehrambenih navika. U manjem broju uzrok su stečene bolesti ili nuspojave određenih lijekova. Ako je jedan od roditelja debeo, dijete ima dvostruko veći rizik da i samo bude debelo, a ako su oba roditelja debela vjerojatnost da će dijete biti debelo je još veća.

Roditelji su ti koji izabiru kada i što će dijete jesti i piti. Dijete ne želi piti vodu ako od malena dobiva sokove i slatki čaj, ne želi jesti ručak ako zna da će dobiti čokoladicu ili grickalice kojima će utažiti glad. Sve se češće, uz opravdanje manjka vremena i novaca, konzumira „brza hrana“ koja dovodi do poremećene ravnoteže između unosa i trošenja energije što rezultira debljanjem. Osim zdrave prehrane, djecu bi trebalo poticati da što više hodaju, npr. do škole ili na izvanškolske aktivnosti.

BMI za djecu (Indeks tjelesne mase za djecu)

BMI (Body Mass Index) ili ITM (indeks tjelesne mase) jedan je od načina procjene uhranjenosti.

Formula za izračun je: 

ITM = tt / v2

Indeks tjelesne mase = tjelesna težina / kvadrat visine osobe

Od svih poznatih indeksa, indeks tjelesne mase najuže je povezan s količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom tijelu, a uz to ga je relativno jednostavno izračunati ili očitati iz tablica.

Izračun BMI temelji se na odnosu tjelesne težine i kvadrata visine osobe. Kada se izračuna indeks potrebno ga je usporediti s vrijednostima koje mogu pokazati je li dijete normalno uhranjeno, premršavo, mršavo, prekomjerne tjelesne težine ili pretilo.

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije za europsko stanovništvo, vrijednosti preporučenog BMI-a iste su za oba spola, a iznose:

od 18,5 do 24,9 kg/m2

Imajte na umu da indeks tjelesne mase nije savršena mjera jer više i mišićavije osobe imaju viši indeks tjelesne mase, iako im udio masnog tkiva može biti relativno nizak. Iz tog razloga pri procjeni rizika od razvoja bolesti povezanih s pretilošću važno je uzeti u obzir i neke druge mjere koje ukazuju na raspodjelu masnog tkiva u tijelu, poput odnosa opsega struka i bokova ili, jednostavno, opsega struka.

Izračun ukazuje na stupanj rizika od razvoja bolesti poput:

    • visokog krvnog tlaka
    • šećerne bolesti
    • poremećaja razine masnoća u krvi
    • krvožilnih bolesti uključujući srčani i moždani udar
    • žučnih kamenaca
    • osteoartritisa
    • nekih vrsta raka

Što je indeks viši, to je i veći rizik obolijevanja od navedenih bolesti.

Debljina djece dijagnosticira se na osnovu indeksa tjelesne mase koji se računa iz omjera tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima. Vrijednosti ITM uspoređuju se s referentnim vrijednostima.

      • preuhranjenost s povećanim rizikom za razvoj debljine → 85 – 95 centila ITM-a
      • debljina → >95 centila ITM-a
      • morbidna debljina → ITM >40 mg/kg2 ili ITM >35 kg/m2 + najmanje jedna pridružena bolest

Za djecu od 2 godine i mlade do 19 godina indeks tjelesne mase računa se prema dobi i spolu i vrlo je specifičan zbog njihovog rasta i razvoja.

Nakon što se indeks tjelesne mase izračuna, njegova brojčana vrijednost označava se na CDC BMI grafikonu rasta za dob da bi se postigao percentilni rang. Percentili su najčešće korišteni pokazatelji za procjenu težine i visine djece (grafikon je napravljen na uzorku djece u SAD-u). Indeks tjelesne mase na percentilu pokazuje relativni položaj djeteta među djecom istog spola i dobi. Porast vrijednosti indeksa tjelesne mase na grafikonu pokazuje težinu stanja po kategorijama (pothranjenost, normalna težina, prekomjerna težina i pretilost).

Posljedice pretilosti kod djece

Zbog povećane tjelesne težine dijete će biti slabije aktivno, što predstavlja začarani krug — dijete se malo kreće pa može postati pretilo, a zbog prekomjerne težine je samo po sebi slabije pokretno. Povećana težina djeluje na lokomotorni sustav te zglobovi trpe i na njima se mogu rano razviti patološke promjene. S obzirom da je pretilom djetetu (zbog težine i bolova u nogama) kretanje otežano, takvo će dijete biti još manje pokretno.

Osim organskih promjena, pretila djeca mogu patiti i zbog psiholoških posljedica vezanih uz njihov izgled. Danas kada su svi umreženi i postoje visoki kriteriji idealnog izgleda, dijete koje ne izgleda tako može biti nesretno i povlačiti se u sebe. Nadalje, u vrtiću, a kasnije i u školi, djeca s prekomjernom težinom ne mogu sudjelovati u dječjim igrama na otvorenom i sportskim aktivnostima. Ponekad pretila djeca mogu biti i predmet bullyinga u školi, što ih još više izolira.

Neprihvaćanje od strane vršnjaka te šale na njegov račun, ponekad i od strane odraslih osoba (npr. roditelja ili pedagoških djelatnika), mogu utjecati na samopouzdanje i sigurnost djeteta te dovesti do gubitka samopouzdanja, izoliranosti i depresije, što neizravno može utjecati na školski, ali i budući profesionalni uspjeh. Djeca mogu osjećati krivnju i sram radi svoje debljine, razviti lošu sliku o sebi te mrziti sebe i svoje tijelo, što posljedično može dovesti do razvoja poremećaja u prehrani te otići u drugu krajnost poput bulimije ili anoreksije.

Prevencija pretilosti kod djece

Zdrav način života, aktivnost i zdrava izbalansirana prehrana se moraju primjenjivati već od djetinjstva.

    • Bebu treba što duže dojiti jer je majčino mlijeko najbolja hrana za bebu. Po mogućnosti isključivo dojenje se preporuča do šestog mjeseca starosti dojenčeta, nakon čega se uvodi dohrana.
    • Bebi se ne smiju davati zaslađeni sokovi i zaslađene tekućine. Ako je beba od 6 mjeseci ili starije dijete žedno, može ga se ponuditi vodom ili nezaslađenim čajem.
    • Treba izbjegavati slatkiše kako se dijete ne bi naučilo na šećer i slatko.
    • Životni stil obitelji mora biti usmjeren što dužem boravku na svježem zraku u prirodi i tjelesnim aktivnostima ovisno o godišnjem dobu te dobi i interesu djeteta.

Liječenje – Zdrava prehrana za djecu

Osnovna pretpostavka u liječenju je smanjenje kalorijskog unosa i povećanje aktivnosti djeteta kako bi se unesene kalorije potrošile, a da dijete pritom dobije sve nutrijente potrebne za njegov pravilan rast i razvoj. Nema restriktivne dijete za malu djecu. 

Pedijatar i liječnik primarne zdravstvene zaštite roditeljima će dati osnovne smjernice, no nema pomaka ako se cijela obitelj ne uključi i ne promijeni navike, što je naravno vrlo složeno. Pedijatar može ukazati na problem i preporučiti što da dijete izbjegava u prehrani, primjerice da smanji unos jednostavnih šećera i masti iz pržene hrane. Cijeli jelovnik obitelji koje ima pretilo dijete mora se promijeniti. Dijete mora dobiti sve one nutrijente potrebne za pravilan rast i razvoj i, što je najvažnije, ne smije biti gladno.

Trebalo bi izbjegavati:

    • slatkiše
    • grickalice
    • čips
    • brzu hranu
    • gazirana pića
    • zaslađene sokove
    • peciva

Da bi se složio što bolji jelovnik trebalo bi se obratiti nutricionistu jer je jako važna struktura nutrijenata te terapijski i prevencijski pristup u mikronutriciji, a ne samo puko ograničavanje energetskog unosa.Također, može se preporučiti dodatna tjelesna aktivnost (sport), ovisno o dobi i interesu djeteta te potaknuti cijela obitelj na provođenje što više slobodnog vremena na otvorenom, na biciklu, rolama, u igri s loptom i slično. 

Pedijatar mora pratiti dijete, naručivati ga na kontrole te, u slučaju da nema promjene, uputiti ga u savjetovalište za prehranu, gastroenterologu ili endokrinologu. U nekim poliklinikama, ali i u Zavodu za javno zdravstvo, postoje savjetovališta za pretilost u koje se roditelji mogu uključiti da bi dobili dodatne informacije.

Imajte na umu da tablete, medikamentozni preparati ili „prirodni“ preparati za mršavljenje nisu namijenjeni djeci.

 

 

 

Giovana Armano

Članak napisala:

Prim. mr. sc. Giovana Armano

dr. med., specijalist pedijatar - Medicinski fakultet upisala je 1975., a diplomirala 1980. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 1988., a magisterij obranila 1983. godine. Od 2000. radi u Domu zdravlja Susedgrad, sada DZ Zagreb Zapad, u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji dr. Armano. 2006. dobila je Povelju HLZ za rad u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Član je upravnog odbora udruge Centar dječjeg zdravlja. 2016. godine izdala je knjigu za roditelje „Pedijatar u kući“ te se uključila u Kliničko istraživanje uvođenja formule za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Sudjeluje i organizator je brojnih znanstvenih stručnih skupova.

Ostali članci